Autor: DarkCharmer Tema: Mononukleoza  (Pročitano 172 puta)

0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.

Van mreže DarkCharmer

  • VIP član
  • *****
  • poruke: 14.087
  • 1857 date prim. 2121
« poslato: 04. april 2013, 15:42 »
Mononukleoza

Epidemiologija
Klinička slika
Dijagnostika
Liječenje
Prevencija
Epidemiologija
Inficirane osobe povremeno izlučuju i prenose virus na druge osobe izravnim ili neizravnim (preko ruku) kontaktom, pretežito slinom. Zbog veoma izražene osjetljivosti virusa na vanjske čimbenike, s posljedičnim gubitkom infektivnosti izvan ljudskog organizma, za prijenos virusa potrebit je blizak i neposredan kontakt, najčešće ljubljenje ("bolest poljupca"). Iako se virus nalazi i u epitelnim stanicama vrata maternice, u sjemenoj tekućini i u obriscima uretre i u urinu, do danas nema jasnih dokaza prijenosa EBV-a spolnim putem ili mokraćom. Prijenos virusa transfuzijom krvi i transplantacijom koštane moždine bilježi se kao rijetka pojava.
Klinička slika
Bolest se najčešće očituje oblikom infekcijske mononukleoze, katkad samo bezbolnim povećanjem jednog ili skupine limfnih čvorova na vratu bez povišene temperature, a tek rijetko kliničkim oblikom obilježenim produženim trajanjem visoke temperature praćene iscrpljenošću i općom slabošću.
Inkubacija (vrijeme od kontakta s virusom do pojave simptoma bolesti) traje od dva do šest tjedana. Ovisno o dobi bolest se može očitovati različito teškim kliničkim oblicima, od sasvim laganih, klinički neprepoznatljivih (supkliničkih) u dobi malog djeteta do teških oblika s visokom temperaturom u mladeži i u odraslih osoba.
U dojenačkoj i ranoj dječjoj dobi u većine inficiranih, čak i više od 90%, bolest prolazi klinički nezamjetljivo ili tek s blagim simptomima, što se pripisuje nezrelosti imunosnog odgo�vora i niskoj infekcijskoj dozi kojom se djeca obično zaraze neizravno putem kapljica sline na igračkama. Infekcijska mononukleoza je moguća, iako posve rijetka, pojava i u odraslih, čak i u osoba starijih od šezdeset godina, a izražena je produženim trajanjem vrućice i dugotrajnim (kroničnim) umorom. Ukupno se bolest najčešće očituje oblikom infekcijske mononukleoze, katkad samo bezbolnim povećanjem jednog ili skupine limfnih čvorova na vratu bez povišene temperature, a tek rijetko kliničkim oblikom obilježenim produženim (tjednima) trajanjem visoke temperature praćene iscrpljenošću i općom slabošću.
Umor, nevoljkost i glavobolja često prethode pojavi glavnih simptoma kao što su povišena temperatura, upala ždrijela i povećani vratni limfni čvorovi.
Ovakva uobičajena klinička slika infekcijske mononukleoze češća je u bolesnika u dobi od 15 do 24 godine i očituje se povišenom temperaturom u trajanju od 1 do 3 tjedna, naslagama na tonzilama (angina), generaliziranim povećanjem limfnih čvorova (limfne "žlijezde") i povećanjem jetre i slezene.
Povećanje limfnih čvorova najizrazitije je na vratu i uz stražnji rub prsnoključnosisastog mišića (m. sternocleidomastoideus). Limfni čvorovi obično su manje bolni i obostrano povećani, često s izraženim okolnim otokom. Također, iako manje često i manje izražajno, nalaze se povećani limfni čvorovi i u pazuhu i preponama.
Osip je česta pojava u bolesnika koji su uzimali antibiotike, osobito u onih koji su uzimali amoksicilin i ampicilin. Pojava osipa je posljedica privremene i prolazne hiperalergijske reakcije, a ne posljedica stvarne alergije na primijenjene antibiotike.
U većine bolesnika nastupa potpuno izlječenje, a u rijetkih mogu nastati komplikacije kao opstrukcija ždrijela i dušnika, hemolitička anemija, trombocitopenija, meningoencefalitis, ruptura slezene, teški hepatitis, miokarditis, upala pluća, kronični umor. EBV-infekcija ostavlja trajni imunitet, a povrat simptoma bolesti samo je iznimna pojava.
Dijagnostika
Dijagnoza infekcijske mononukleoze temelji se na pojavnosti kliničkih simptoma i znakova (vrućica, povećani limfni čvorovi, angina, povećana slezena) i rezultatima laboratorijskih pretraga (povećan broj leukocita, atipični limfociti, patološke vrijednosti aminotrasferaza), a za potvrdu dijagnoze izvode se serološke pretrage (nespecifična heterofilna i specifična EBV-protutijela).
Liječenje
Liječenje se sastoji u snižavanju visoke temperature i mirovanju. U bolesnika sa simptomima opstrukcije dišnog sustava, nastale zbog otoka sluznice ždrijela i tonzila, primjenjuju se kortikosteroidi. Također, preporuča se primjena kortikosteroida i u bolesnika sa značajnom trombocitopenijom i hemolitičkom anemijom.
Prevencija
U prevenciji nastanka i širenja EBV-infekcije primjenjuju se opće higijenske mjere. Do danas nije proizvedeno djelotvorno cjepivo. Izolacija bolesnika nije zahtjevna.

vestionline.com